Kora konoplje ima najduža i njajčvršća vlakna od svih biljaka. Od tih vlakana mogu se izgraditi svi građevni materijali, uključujući lesonit, materijale za pokrivanje krovova, materijale za podove, zidne ploče, brtvila, oplatu, boje, ivericu, žbuku, šperploču, armirani beton, izolaciju, cigle i biorazgradive plastične kompozite koji su čvršči od čelika.
Konoplja ne zahtjeva herbicide i pesticide kod uzgoja te stvara humus i čisti tlo od teških minerala, a može dati 250 posto više vlakana od pamuka, a uz manju potrošnju vode, te 600 posto više vlakana od lana, na istoj površini. Dr. sc. Zvjezdana Augustinović s Visokog gospodarskog učilista u Križevcima je, u disertaciji kojom je magistrirala je na temi konoplje, obuhvatila istraživanja na koji način gnojidba dušikom i gustoća sjetve utječu na prinos i kvalitetu stabljike konoplje.
Provedena su kroz poljske pokuse na pokušalištu Visokoga gospodarskog učilišta u Križevcima tijekom 2003-2005. godine. Između ostaloga, ustanovljeno je da njezinom uzgoju nisu bili potrebni nikakvi pesticidi (ni jedne godine se nije pojavio niti jedan štetnik ili bolest), a iza nje je tlo ostalo gotovo potpuno čisto od korova. U sve tri godine istraživanja koje su bile klimatski potpuno različite prinosi stabljike, vlakna i ukupne biomase bili su i više nego zadovoljavajući.
Konoplja sa jednog hektara daje znatno više drveta nego šumske vrste za jednu godinu. Primjerice, godišnji prirast drveta borove šume iznosi 2,5 m3/ha, dok istovremeno konoplja prinosom od 10 t/ha stabljike daje 10-12 m3/ha drveta. Osim toga, konoplja, zbog svoje otpornosti, može rasti na bilo kakvom tlu, a tlo koje je iscrpljeno monokulturom može revitalizirati pa i zaustaviti eroziju tla.
To je u mnogim zemljama koje su posjekle previše šuma (poput Madagaskara, Bornea, ali se i eolskom erozijom u SAD-u godišnje ‘otpušu’ tisuće tona zemlje) veliki problem, jer zemlju više ništa ne drži na okupu pa je počela oticati u more ili je odnosi vjetar. Konoplja pušta jako duboki korijen, pa neki smatraju da bi se sadnjom konoplje u tim područjima mogla zaustaviti erozija tla. Tome još treba pridodati i činjenicu da konoplja izvlači otrove iz zemlje, pa bi mogla biti vrlo korisna u područjima pogođenim radijacijom.
Svemoćna konoplja
Danas se od konoplje može dobiti preko 25 000 različitih proizvoda, među kojima su pojedini dijelovi za potrebe automobilske industrije, potpuno biorazgradiva plastika ili lagane građevne ploče i izolacijski materijal.
Konopljin beton (hempcrete) građevni je materijal koji se proizvodi od usitnjenih unutarnjih vlakana stabljike konoplje. Pomiješana s vapnom, mljevenom drozgom ili drugim dodacima, ona stvaraju celulozni cement koji je lakši od konvencionalnih materijala, ali s poboljšanim svojstvima toplinske i zvučne izolacije. Taj materijal otporan je na vatru i u potpunosti otporan na termite.
Mogao bi biti sjeme revolucije u izgradnji kuća jer se stvrdnjava poput betona, ali se može rezati poput drvenih greda. Svaka neželjena građevina od konopljinog betona mogla bi se jednostavno samljeti i ubaciti u novu smjesu. Konopljin beton omogućio bi i to da ljudi puno lakše sami grade kuće, uz to što bi dramatično smanjio troškove stanova pojednostavljujući gradnju: na primjer, krov izliven od konopljinog betona ojačan bambusom može zamijeniti krov s crijepovima, opšav i oluk. Takav krov imao bi bolju toplinsku i zvučnu izolaciju od crijepova, bio bi otporan na tuču i uvelike smanjio rizik od požara.
Kao da sve ovo nije dovoljno, konoplja bi mogla biti i zamjena za naftu. Njena prirodna biomasa bi mogla praktično nadoknaditi sve energetske potrebe koje se danas zadovoljavaju naftom (koja, čini se, i nije organskog porijekla). Rick Simpson, stručnjak za konoplju, rekao je da je konoplja nevjerojatan izvor goriva, čak i u starim gabaritima.
Na oko 4000 m² zemlje, proizvodila je oko 1800 litara etanola, kojim se može pokretati automobil ili grijati dom. No danas, koristeći enzime u postupku, iz iste se površine može se dobiti oko 7000 litara etanola, rekao je i dodao: „Ako imate 7000 litara etanola, to će grijati vašu kuću, grijati toplu vodu, pokretati vaš automobil i još će vam par tisuća litara ostati. Od 4000 m² konoplje možete postati energetski neovisni od sistema i samodostatni.“
Spomenimo i to da je 1941. Henry Ford napravio automobil od vlakana konoplje koji je, kaže se, bio 30% lakši i deset puta čvršći od čeličnog. Na poznatoj snimci Henry Ford stoji pored auta s maljem u ruci i lupa po prtljažniku automobila, a da ne napravi niti jednu udubinu.
Da ne pričamo o tome da konoplja ne hrđa. Rick Simpson je rekao: „Zašto onda ne radimo svoje aute, brodove, avione od konoplje? Ako malo pogledate po svom domu, vaš stol, stolice, sve plastične stvari koje imate, sve to može biti proizvedeno od konoplje. U stvarnosti, trebali bi živjeti u ekonomiji temeljenoj na konoplji, umjesto ekonomije temeljene na skupim i otrovnim fosilnim gorivima.“
Zanimljivo očište. Do potkraj 19. stoljeća svijet je pokretao sustav temeljen na ugljikohidratima, u kojem su se sva vlakna, goriva i lijekovi za zadovoljenje ljudskih potreba proizvodili fotosintezom, a Sunčeva se energija koristila za kombiniranje ugljičnog dioksida i vode u celulozu, osnovni građevni materijal prirodnog svijeta.
Dakle, svijet su pokretali sunce i voda.
